Fra Jozo Zovko je rođen 19. ožujka 1941 u Uzarićima, župa Široki Brijeg. Rođen je kao osmo od desetoro djece u obitelji Mate i Milke r. Gugić. Onovnu školu je završio na Širokom Brijegu. U sjemenište u Bolu na otoku Braču je ušao 1957. U novicijat u Franjevačkom samostanu na Humcu, Ljubuški ulazi 1962. Teologiju je počeo studirati u Sarajevu 1963. Gdje je zaređen za svećenika u lipnju 1967. Poslije svećeničkog ređenja nastavlja studirati u Ljubljani. Sa studija iz Ljubljane dolazi u na službu u župu Konjic, zatim za kapelana u župu Čerin. Član je Pax-a, komisije pri vijeću biskupske konferencije Jugoslavije za izradu katekizama i vjeronaučnih priručnika. Voditelj je i ljetnih katehetskih škola, a za uspjehe svojih učenika na vjeronaučnim olimpijadama nagrađen je 1974. godine audijencijom kod Svetoga Oca. Te iste godine odlazi na studije u Austriju gdje na sveučilištu u Gratzu upisuje postdiplomski studij religijske pedagogije. Unatoč ponudi da ostane na sveučilištu odlučuje se vratiti u domovinu i po povratku preuzima dužnosti župnika u župi Posušje. Iz Posušja je u jesen 1980. premješten za župnika u župi Međugorje. Po dolasku u Međugorje osniva molitvenu zajednicu i radi na oživljavanju Trećeg reda u župi. U vrijeme prvog Gospinog ukazanja 24.06.1981. u Zagrebu gdje je držao duhovne vježbe za časne sestre. U početku je i sam skeptičan prema autentičnosti ukazanja te poziva narod na molitvu kako bi se izbjegla svaka zabluda i lakovjernost. Nakon što moleći Gospodin za znak doživi osobno iskustvo Gospine prisutnosti postaje jedan od najsnažnijih svjedoka i promicatelja Gospinih poruka. ... https://www.youtube.com/watch?v=w1aZtNQGGxE

TOMISLAV IVANČIĆ rođen je u Davoru 1938. godine. Nakon filozofskog i teološkog studija u Zagrebu i Rimu zaređen je 1966. godine za svećenika zagrebačke nadbiskupije. Postigavši magisterij iz filozofije i doktorat iz teologije na papinskom sveučilištu Gregoriana u Rimu, vraća se 1971. godine u Zagreb gdje postaje profesor Katoličkog bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Pročelnik je katedre fundamentalne teologije, bio je jedan od urednika Bogoslovske smotre, član je uredništava i suradnik brojnih tuzemnih i inozemnih teoloških časopisa, te član Društva hrvatskih književnih prevoditelja. Od 1983. godine kanonik je zagrebačkog Prvostolnog kaptola. Područja njegovog znanstvenog rada su filozofija, teologija i književnost. On istražuje odnos filozofije i teologije, vjere i znanosti, ateizma i religioznosti, objave i vjere, Crkve i crkvenih zajednica, kršćanstva i religija, fenomen sekti i pitanja teološke epistemologije. Osobito područje njegova zanimanja je istraživanje čovjekove egzistencijalno-duhovne dimenzije, gdje otkriva način suvremene evangelizacije te nužnost razvoja duhovne medicine, koja je uz somatsku i psihičku nezaobilazna u cjelovitom liječenju čovjeka, a osobito u liječenju duhovnih bolesti i ovisnosti. U tu svrhu razvio je metodu hagioterapije i osnovao 1990. godine u Zagrebu Centar za duhovnu pomoć čiji je predstojnik. Od 1971. godine uz rad na fakultetu bio je studentski vjeroučitelj u Zagrebu, inicijator molitvenog pokreta unutar Crkve u Hrvata, osnivač vjerničkog društva pod imenom Zajednica Molitva i Riječ (MiR), te voditelj brojnih seminara za duhovnu obnovu i evangelizaciju kod nas i u inozemstvu. U posljednjem desetljeću školuje kod nas i u inozemstvu djelatnike za rad u centrima za duhovnu pomoć i za vođenje seminara za evangelizaciju. Njegovi znanstveni i stručni članci izlaze u domaćim i inozemnim časopisima, a brojne knjige su prevedene na njemački, talijanski, francuski, engleski, korejski, nizozemski, mađarski, slovački, albanski, slovenski i srpski jezik. Od 1998. do 2001. godine bio je dekan Katoličkog bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. U rujnu 2001. izabran je za rektora Sveučilišta u Zagrebu. Papa Ivan Pavao II. izabrao ga je 9. veljače 2004. godine za člana Međunarodne teološke komisije, kojoj je predsjedavao pročelnik Kongregacije za nauk vjere, Joseph kardinal Ratzinger, papa Benedikt XVI., koji ga je ponovno – u ožujku 2009. godine – imenovao članom Komisije na još jedan petogodišnji mandat. Godine 2010. imenovan je papinskim kapelanom s titulom monsignor. ... https://www.youtube.com/watch?v=qdWaZi3ejVE

Zlatko Sudac (Rijeka, 24. siječnja 1971.), hrvatski katolički svećenik, karizmatik, poznat po stigmama. Postao je poznat nakon stigmi na čelu i na još nekim mjestima. Održavao je seminare duhovne obnove u pastoralnom centru "Betanija", u mjestu Ćunski na Lošinju, i ponekad u inozemstvu. Zaređen je1998. godine. Zareditelj mu je bio tadašnj krčki biskup, a sadašnji zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić. Krčki biskup mons. Valter Župan započeo je u jesen 2009. godine likvidaciju Doma za duhovne susrete "Betanija", a biskupi su se dogovorili da nitko neće dopustiti Sudčeve seminare. U razdoblju od 2000. do rujna 2009. godine u tom centru je održano 240 seminara duhovne obnove s oko 31.000 polaznika. Uz svoj svećenički poziv bavi se i slikanjem religijskih motiva, kiparstvom, glazbom i pisanjem knjiga. Dosad je objavio četiri naslova. ... https://www.youtube.com/watch?v=XBs9ilnRp8E

TOMISLAV IVANČIĆ rođen je u Davoru 1938. godine. Nakon filozofskog i teološkog studija u Zagrebu i Rimu zaređen je 1966. godine za svećenika zagrebačke nadbiskupije. Postigavši magisterij iz filozofije i doktorat iz teologije na papinskom sveučilištu Gregoriana u Rimu, vraća se 1971. godine u Zagreb gdje postaje profesor Katoličkog bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Pročelnik je katedre fundamentalne teologije, bio je jedan od urednika Bogoslovske smotre, član je uredništava i suradnik brojnih tuzemnih i inozemnih teoloških časopisa, te član Društva hrvatskih književnih prevoditelja. Od 1983. godine kanonik je zagrebačkog Prvostolnog kaptola. Područja njegovog znanstvenog rada su filozofija, teologija i književnost. On istražuje odnos filozofije i teologije, vjere i znanosti, ateizma i religioznosti, objave i vjere, Crkve i crkvenih zajednica, kršćanstva i religija, fenomen sekti i pitanja teološke epistemologije. Osobito područje njegova zanimanja je istraživanje čovjekove egzistencijalno-duhovne dimenzije, gdje otkriva način suvremene evangelizacije te nužnost razvoja duhovne medicine, koja je uz somatsku i psihičku nezaobilazna u cjelovitom liječenju čovjeka, a osobito u liječenju duhovnih bolesti i ovisnosti. U tu svrhu razvio je metodu hagioterapije i osnovao 1990. godine u Zagrebu Centar za duhovnu pomoć čiji je predstojnik. Od 1971. godine uz rad na fakultetu bio je studentski vjeroučitelj u Zagrebu, inicijator molitvenog pokreta unutar Crkve u Hrvata, osnivač vjerničkog društva pod imenom Zajednica Molitva i Riječ (MiR), te voditelj brojnih seminara za duhovnu obnovu i evangelizaciju kod nas i u inozemstvu. U posljednjem desetljeću školuje kod nas i u inozemstvu djelatnike za rad u centrima za duhovnu pomoć i za vođenje seminara za evangelizaciju. Njegovi znanstveni i stručni članci izlaze u domaćim i inozemnim časopisima, a brojne knjige su prevedene na njemački, talijanski, francuski, engleski, korejski, nizozemski, mađarski, slovački, albanski, slovenski i srpski jezik. Od 1998. do 2001. godine bio je dekan Katoličkog bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. U rujnu 2001. izabran je za rektora Sveučilišta u Zagrebu. Papa Ivan Pavao II. izabrao ga je 9. veljače 2004. godine za člana Međunarodne teološke komisije, kojoj je predsjedavao pročelnik Kongregacije za nauk vjere, Joseph kardinal Ratzinger, papa Benedikt XVI., koji ga je ponovno – u ožujku 2009. godine – imenovao članom Komisije na još jedan petogodišnji mandat. Godine 2010. imenovan je papinskim kapelanom s titulom monsignor. ... https://www.youtube.com/watch?v=zapajoCTl8s